Srbija i Rusija proslavljaju 180 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, a jubilej je bio povod za otvaranje moskovske izložbe u organizaciji ruskog MIP-a i beogradsko predstavljanje mozaika u kupoli Hrama Svetog Save. Iz ruske u srpsku prestonicu na dan svetkovine jubileja doputovao je jedan od najvećih prijatelja Srbije i Srba u svijetu, šef diplomatije Ruske Federacije Sergej Lavrov.
– Rusija i Srbija će uvijek biti spremne da pomognu jedna drugoj, a osjećaj uzajamnih simpatija između dvije zemlje ostaje isti. Promjene koje su se dogodile u evropskim i svjetskim poslovima u poslednjih nekoliko godina nisu zaobišle ni naše zemlje. Međutim, uvijek je postojala spremnost da pomognemo jedni drugima, ostala su iskrena osjećanja uzajamnog prijateljstva, poštovanja i simpatija, izjavio je Lavrov na ceremoniji otvaranja izložbe u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije, povodom 180. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Moskve i Beograda. On je ukazao da između Srbije i Rusije vlada odnos strateškog partnerstva, što je potvrđeno Deklaracijom, potpisanom nakon sastanka predsjednika Rusije i Srbije u maju 2013. godine.
Odnos srpskog i ruskog naroda i njihovih država davno je prijateljski institucionalizovan, a značajan datum za to je 23. februar 1838. godine. Tada je srpski knez Miloš Obrenović u svojoj rezidenciji u Kragujevcu primio prvog ruskog konzula Gerasima Vasiljeviča Vaščenka, čime su započeli zvanični diplomatski odnosi između dvije zemlje. Ovaj događaj je postao nova stranica u istoriji, koja se i prije toga sastojala od više od jednog vijeka srpsko-ruskih, odnosa dva bratska naroda, koje spajaju zajednički kulturni, civilizacijski i duhovni korijeni, pravoslavna vjera, i kako je ukazao Lavrov u Moskvi „bratstvo po oružju”. Naime, otvaranje Ruskog konzulata u Kragujevcu poklopilo se i sa uspostavljanjem državnosti, najvažnijim periodom za srpski narod, a to je obnova države nakon oslobađanja od okupacije pod Turcima. Rusija je tada u ustancima srpskog naroda pružila snažnu podršku, kako ističu u Moskvi, „srpskoj braći i sestrama i pomogla u tome da se konačno oslobode srpske teritorije”. Hiljade ruskih dobrovoljaca borilo se rame uz rame sa svojom slovenskom braćom u Srpsko-turskom ratu 1876-1877. godine. I dva svjetska rata, u kojima su naši narodi pretrpjeli ogromne gubitke, dala su mnoge primjere rusko-srpskog prijateljstva. Lavrov je boraveći u Beogradu položio i vijence na grobove ruskih vojnika i zahvalio Srbiji što „čuva sjećanje na stradale vojnike Crvene armije, koji su u Drugom svjetskom ratu učestvovali u oslobađanju Jugoslavije”. Istorijat bratskih odnosa na moskovskoj izložbi potkrijepljen je dokumentima i artifaktima. Predstavljene su kopije svih istorijskih dokumenata koje pokrivaju period od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1838. godine do posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi u decembru 2017. godine, ali i ranije. Mogao se vidjeti telegram srpskog prestolonaslednika – regenta Aleksandra Karađorđevića caru Nikolaju Drugom iz oktobra 1914. godine u kome piše o teškom položaju srpske vojske i kojim se obraća sa molbom da Rusija pošalje u Srbiju municiju. Takođe, izložen je i dokument iz jula iste godine u kome car Nikolaj Drugi piše Aleksandru Karađorđeviću o spremnosti Rusije da pruži pomoć Srbiji. Ruski car imao je presudnu ulogu u opstanku Srba i Srbije. Srpska vojska i narod povlačeći se preko Albanije došli su do mora i tu su umirali bolesni i izgladnjeli, a tada Nikolaj Drugi poručuje saveznicima Francuskoj, Engleskoj i Italiji da će Rusija izaći iz dogovora ukoliko odmah ne pristupe pomoći i spasavanju „ostatka srpske vojske”. Francuska tek tada anektira Krf i počinje prebacivanje Srba u spas na to legendarno grčko ostrvo. Mnogi su spaseni zahvaljujući Nikolaju, mnogi su našli vječni mir u plaventilu ostrva Vido.
Rusi su na svojoj postavci u čast jubileja izložili i najstarije fotografije manastira Dečani iz 1903. godine, kao i mnoge druge, prepiske, dokumente i sporazume iz prethodna skoro dva vijeka. Ta viševjekovna bliskost naših naroda dublja je, po ocjeni ambasadora Srbije u Rusiji dr Slavenka Terzića, od zajedničkih političkih interesa i proizilazi iz zajedničkih duhovnih i civilizacijskih korijena.
Mozaički ukras glavnog hrama SPC predstavlja dar Rusije i njenog predsjednika, ruskih umjetnika i Ruske pravoslavne crkve sa njenim patrijarhom na čelu srpskom pravoslavlju. Dar koji će budućim naraštajima biti svjedočanstvo bratske ljubavi koja spaja Rusku i Srpsku pravoslavnu crkvu i narode o kojima se one staraju, rekao je patrijarh Irinej. On se nada daljoj pomoći Rusije u oslikavanju hrama, koji će kada bude završen „biti ponos Srba i Rusa, kao i cijelog pravoslavlja”.M.Nj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.